crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 559535

Zbornik radova

Autori: Muzur, Amir; Peršić, Milena; Bratović, Emil; Peršić, Viktor
Naslov: Okvir za pripremu pravilnika u pružanju usluga u zdravstvenom turizmu
( The framework for regulations on providing services in health torism for Croatian health destination )
Izvornik: Zdravstveno-lječilišne destinacije u Hrvatskoj / Ivanišević, Goran (ur.). - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Odbor za zdravstvrni turizam i prirodne ljekovite činitelje , 2011. 161-166 (ISBN: 978-953-6868-36-0).
Skup: Zdravstveno-lječilišne destinacije u Hrvatskoj
Mjesto i datum: Veli Lošinj, Hrvatska, 02. - 04. 09. 2011.
Ključne riječi: zdravstvei turizam; lječilišne destinacije; propisi; wellness
( health tourism; health destination / resorts; reguations; wellness )
Sažetak:
Problem pravne regulacije bavljenja zdravstvenim turizmom u Republici Hrvatskoj još uvijek nije riješen, unatoč apelima i inicijativama koje su u posljednje vrijeme osobito aktualizirane. U ovome se radu daje kratak pregled (ne)zastupljenosti teme zdravstvenog turizma u različitim strateškim i zakonskim dokumentima, te se iznosi okvir za pripremu pravilnika odnosno zakona o pružanju usluga u zdravstvenom turizmu.Ako zdravstveni turizam shvatimo kao „granično područje medicine i turizma, u kojem gospodarski subjekti iz područja turizma i zdravstvene ustanove organiziraju boravak turista u klimatskim i lječilišnim mjestima prvenstveno radi prevencije oboljenja, rehabilitacije, ali i liječenja uz pomoć prirodnih činitelja“, nije čudo da se ovaj oblik turizma u današnjoj Hrvatskoj često ističe kao neiskorišteni potencijal, budućnost i prilika za profiliranje turističkog gospodarstva nekoliko regija u Republici Hrvatskoj. Međutim, zakonska i podzakonska regulativa uvelike zaostaje za ovim ambicijama. Osobito urgentni dodatni ili posebni problemi, pak, koji proistječu iz prakse brojnih ustanova koje se bave ovom djelatnošću i izravnih šteta za ovaj segment gospodarstva, mogu se svesti na dva imperativa: definiranje načina legalizacije profitne djelatnosti u medicinskom turizmu (ali i u drugim oblicima zdravstvenog turizma) i razrješenje nesuglasja u postojećim zakonima (ugostiteljstvo/turizam vs. zdravstvo) koji zadiru u lječilišni turizam. No, kako stoje stvari u postojećim krucijalnim aktima? U Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine (Ministarstvo turizma RH, rujan 2003.) zdravstveni turizam se definira kao „jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, [koji] također može pronaći svoje mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi. Morski zrak, talasoterapija te brojni izvori ljekovite termalne vode u unutrašnjosti trebaju odgovarajuću infrastrukturu da bi se pozicionirali na tržištu kao kvalitetna turistička ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog turizma je mogućnost poslovanja tokom cijele godine“. Nažalost, definicija je jedino što se o zdravstvenom turizmu može naći u ovom strateškom dokumentu. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu (2007. čl. 3.) se navodi da „Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određene turističke usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati specijalne bolnice i lječilišta“. Međutim, preciznija određenja su dosad izostala. U Akcijskom planu hrvatskog turizma u 2009. i 2010. g. zdravstvi se turizam uopće ne spominje. Donekle usporedivo s ambicijom ustroja lječilišta jest definiranje parametara koje moraju zadovoljavati članovi tzv. mreže zdravih gradova, koja se oslanja na projekt „Zdravi gradovi“ koji je pokrenuo Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj je projekt istaknuo kao parametre čijem će poboljšanju težiti: čistu, sigurnu i kvalitetnu fizičku okolinu (uključujući kvalitetu stanovanja), stabilan i dugoročno održiv ekosustav, snažnu zajednicu čiji se članovi međusobno podržavaju a ne eksploatiraju, poticanje njegovanja veza s prošlošću grada, optimalnu razinu zdravstvene zaštite, visoku razinu stanja zdravlja i dr. Dakako, motivi projekta „Zdravi gradovi“ su prvenstveno usmjereni prema podizanju kvalitete življenja domicilnog stanovništva, ali se propisani preduvjeti mogu smatrati i općim preduvjetima za stjecanje statusa lječilišta. Unatoč legislativnom vakuumu i izostanku cjelovite vizije razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, teorijske pretpostavke za nj su stvorene. Osnovano je nekoliko ad hoc tijela (Savjet za zdravstveni turizam pri Ministarstvu turizma, Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje pri Akademiji medicinskih znanosti, Zajednica zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, održani su i održavaju se već tradicionalni znanstveni skupovi, okrugli stolovi i izložbe, uglavnom u Velom Lošinju, Opatiji i drugdje, koji pridonose uvećanju našega znanja o prirodnim ljekovitim čimbenicima, globalnim i regionalnim trendovima razvoja zdravstvenog turizma, kao i povijesnoj baštini pojedinih zdravstvenoturističkih odredišta koje se, otkrivajući vlastitu prošlost, suočavaju s novim razvojnim ambicijama i dilemama. Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje, kao nasljednik zagrebačkog Balneoklimatološkog zavoda iz 1949., osnovan je pri Akademiji medicinskih znanosti 1994. godine. Svoj je najveći doprinos dao održavanjem skupova i škola na temu prirodnih ljekovitih činitelja, publikacijom čitave biblioteke odgovarajućih zbornika i tematskih monografija, kao i registracijom 222 lokacije u Hrvatskoj koje zadovoljavaju uvjete bavljenja prirodnim liječenjem. Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske, osnovana krajem 1995. pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavlja interese 18 lječilišta-članova (9 kontinentalnih-topličkih i 9 morskih-klimatotalasoterapijskih). Jedan od glavnih ciljeva Zajednice je, osim promocije zdravstvenog turizma, i lobiranje kod nadležnih ministarstava za konačno reguliranje obavljanja ove djelatnosti, budući da između postojećih zakona postoje značajne nesuglasice, Zakon o ustanovama izostavlja zdravstveni turizam kao djelatnost kojom se može baviti ustanova ; Zakon o ugostiteljstvu isključuje iz ugostiteljske djelatnosti specijalne bolnice i lječilišta i sl.. Znanstveno vijeće Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor obvezalo se, već pri svom konstituiranju u srpnju 1999., pokrenuti izradu Strategije razvitka zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj, a na prvim je sjednicama razmatran i radni nacrt Pravilnika o uvjetima za osnivanje i rad organizacija koje pružaju usluge zdravstvenog turizma. Ovaj je Pravilnik trebao urediti posebne uvjete prostora, opreme, kadrova i dokazljivosti postojanja prirodnog ljekovitog činitelja ali i drugih pretpostavki uspješnog bavljenja zdravstvenim turizmom. Premda su ovi, prvi koraci obećavali početak rješavanja problema standardizacije lječilišta i lječilišnih ustanova, daljnje postupanje je, nažalost, izostalo.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 116-2012298-2574
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Ekonomija
Upisao u CROSBI: mpersic@fthm.hr (mpersic@fthm.hr), 28. Stu. 2011. u 07:45 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4