crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 599734

Zbornik radova

Autori: Mikolašević, Ivana; Jelić, Ita; Sladoje- Martinović, Branka; Orlić, Lidija; Živčić- Ćosić, Stela; Vuksanović-Mikuličić, Sretenka; Mijić, Maja; Rački, Sanjin
Naslov: Metaboličke komplikacije u primatelja bubrežnog presatka
( Metabolic disorders in renal transplant recipients )
Izvornik: Acta Medica Croatica ; 66(Supp.2) / Kučišec-Tepeš, Nastja (ur.). - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske , 2012. 89-89.
ISSN: 1330-0164
Skup: DiaTransplant 2012
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 11.-14.10.2012.
Ključne riječi: Arterijska hipertenzija ; dislipidemija ; srčanožilne bolesti ; šećerna bolest ; transplantacija bubrega
( Cardiovascular disease ; diabetes mellitus ; dyslipidemia ; hypertension ; kidney transplantation )
Sažetak:
UVOD: Tradicionalni čimbenici rizika za razvoj srčanožilnih bolesti (SŽB) kao što su to arterijska hipertenzija (AH), novonastala šećerna bolest i poremećaj metabolizma masnoća i do 50 puta su učestaliji u primatelja bubrežnog presatka nego u općoj populaciji. Cilj istraživanja bio je analizirati učestalost navedenih metaboličkih poremećaja u primatelja bubrežnog presatka, analizirati utjecaj primijenjene imunosupresivne terapije na pojavnost spomenutih metaboličkih poremećaja te analizirati broj i vrstu primijenjene antihipertenzivne terapije. ISPITANICI I METODE: U istraživanje je uključeno 53 bolesnika, 41, 5% žena i 58, 5% muškaraca, prosječne životne dobi 49, 81±11, 26 godina kojima je zbog završnog stadija kronične bubrežne bolesti transplantiran bubreg u KBC-u Rijeka. Prosječno vrijeme liječenja dijalizom prije transplantacije iznosilo je 56, 00±41, 88 mjeseci. Svi su pacijenti primali trojnu imunosupresivnu terapiju (ciklosporin/MMF/glukokortikoid ili takrolimus/MMF/glukokortikoid). Kriterij za definiranje AH je bila vrijednost sistoličkog krvnog tlaka > 140 mmHg, te dijastoličkog krvnog tlaka veća od 90 mmHg ili upotreba antihipertenzivnih lijekova. Novonastalu šećernu bolest smo definirali vrijednostima glukoze natašte iznad 7 mmol/L odnosno neovisno o vremenu proteklom od obroka >11, 1 mmol/L. U bolesnika koji su imali vrijednost kolesterola ≥ 5, 65 mmol/L i/ili LDL-kolesterol ≥ 2, 59 mmol/L smo primijenili terapiju statinima. Bolesnici su praćeni tijekom dvije godine. REZULTATI: Nakon transplantacije 92, 5% bolesnika imalo je evidentiranu AH. Bolesnici koji su primali ciklosporinon imali su statistički značajno veću incidenciju AH u odnosu na bolesnike koji su primali takrolimus, (p=0, 025). Devet (17%) bolesnika postiglo je ciljnu vrijednost arterijskog tlaka (<130/80 mmHg). Osam bolesnika je u terapiji imalo 1 lijek (antihipertenziv), 24 bolesnika 2 lijeka, 15 bolesnika 3 lijeka, 2 bolesnika su uzimala više od 3 lijeka, dok 4 bolesnika nije primalo antihipertenziv. Najčešće upotrijebljeni antihipertenziv bio je inhibitor kalcijskih kanala (40, 4% bolesnika), potom slijede β blokatori (26, 6% bolesnika) i inhibitori RAS sustava (ACE inhibitore primalo je 9, 2% bolesnika, ARB-ove 16, 5% bolesnika). U šest (11, 3%) bolesnika dijagnosticirana je novonastala šećerna bolest, a u 21 (39, 6%) bolesnika dijagnosticiran je poremećaj metabolizma masnoća. Nije bilo statistički značajne razlike u pojavnosti šećerne bolesti i poremećaja metabolizma masnoća između bolesnika koji su kao dio trojne imunosupresivne terapije primali ciklosporin, u odnosu na bolesnike koji su primali takrolimus. ZAKLJUČAK: Potrebno je provoditi redovitu i stalnu provjeru zdravstvenog stanja bolesnika s bubrežnim presatkom. Uz kontrolu laboratorijskih parametara funkcije presatka, vrlo važne su kontrole krvnog tlaka, metabolizma glukoze i masnoća uz ostale važne parametre, kako bi se na vrijeme uočila pojava metaboličkih komplikacija i započelo njihovo liječenje sa svrhom sprječavanja razvoja SŽB, smanjenja mortaliteta ovih bolesnika kao i očuvanja dobre funkcije presatka, a time i kvalitete života.
Rad je indeksiran u
bazama podataka:
MEDLINE
Scopus
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Kliničke medicinske znanosti
Upisao u CROSBI: stelazc@medri.hr (stelazc@medri.hr), 23. Lis. 2012. u 23:49 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4