crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 672844

Zbornik radova

Autori: Nikčević, Sanja
Naslov: Hrvatski kritičari o hrvatskoj kritici: Šime Vučetić O našoj dramsko-kazališnoj kritici (1949.)
( Croatian Critics about Croatian Theatre Criticism: Sime Vucetic: About our Drama/Theatre Criticism )
Izvornik: Krležini dani u Osijeku 2011 : naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari : drugi dio / Branko Hećimović, Branko (ur.). - Zagreb ; Osijek : Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povjijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište : Filozofski fakultet , 2012. 231-247 (ISBN: 978-953-154-168-8).
Skup: Krležini dani
Mjesto i datum: Osijek, Hrvatska, 05-08.12. 2011.
Ključne riječi: kazališna kritika; hrvatsko kazalište; poetika kritike; definicija kritike
( theatre criticism; Croatian theatre; poetics of criticism; definition of criticism )
Sažetak:
Tekst Šime Vučetića O našoj dramsko-kazališnoj kritici časopisu Matice hrvatske „Hrvatsko Kolo“ 2-3/1949, str. 448-504. uz ostale programatske tekstove napisane iz lijeve političke ideologije o hrvatskom kazalištu odnosno njegovom daljem putu (Ranko Marinković, Marijan Matković), a zbog velikog interesa kasnije je tiskan i kao zasebna knjiga. Tekst govori o povijesti, funkciji i svrsi te budućnosti kazališne kritike u Hrvatskoj. Pri tome je priznao važnost kritike za nastanak hrvatskog kazališta (Demetar) ali odmah zatim građansku kritiku poništava vrlo oštrim kvalifikacijama (nazadnim buržujima, fašistima i sl). Razlog je u tome što su ti kritičari uglavnom poticali njemački i građanski repertoar prema vladajućem umjetničkom trendu i stanju u kazalištu a promjena političke paradigme je taj stav proglasila reakcionarnim pa tako i njegove predstavnike u kazališnoj kritici. Vučetić kao vrijedna priznaje samo četiri kritičarska imena: Demetar, Šenoa (protiv njemačkog repertoara i romantizma), Miletić (reformator i borac za nove trendove) i Krleža (iako su to programatski tekstovi obrane autorske poetike a ne kritike!). Taj tekst je ozbiljno utjecao na kasniji život kazališne kritike u Hrvatskoj i njezino proučavanje. Imao je tri negativne posljedice koje su očito posljedica njegova političkog stava ali su nastavile živjeti i nakon pada tog političkog sistema: diskreditacija cjelokupnog ukusa građanske klase (romantizam, romanse, pučki komadi, nacionalne tragedije i sl.), nijekanje cjelokupne kazališne kritike osim četiri imena, apsolutna dominacija Zagreba (jer uopće nije spominjao ostale gradske centre). No, u vremenu u kojem je potez pera mogao izbrisati djelatnost (kao što se dogodilo s romantičarskim žanrovima glavne struje) zasluga ovog teksta je u tome da je priznao kazališnu kritiku kao samosvojan (u odnosu na literarnu kritiku) i koristan žanr pa se ona intenzivno njegovala u medijima.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Cjeloviti rad (više od 1500 riječi)
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 130-2641300-1036
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Znanost o umjetnosti
Upisao u CROSBI: Sanja Nikčević (sanja.nikcevic@uaos.hr), 5. Sij. 2014. u 17:27 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4