crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 685551

Zbornik radova

Autori: Bralić, Višnja
Naslov: Ikonografija Marije Magdalene iz Porta na otoku Krku u kontekstu srednjovjekovnog mita o divljem čovjeku
( The Iconography of St. Mary Magdalene from Porat on the Island of Krk in Context of the Medieval Wild Man Myth )
Izvornik: Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne / Milinović, D., Belamarić, J. (ur.). - Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , 2012. 91-104 (ISBN: 978-953-7875-01-5).
Skup: XII dani Cvita Fiskovića: Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjeg vijeka do moderne
Mjesto i datum: Pomena (Mljet), Hrvatska, 30.9.-3.10.2010.
Ključne riječi: ikonografija; sv. Marija Magdalena; sveci pustinjaci; mit o divljem čovjeku; crkva sv. Marije Magdalene; Porat (Dubašnica); Krk; Girolamo i Francesco da Santacroce; Paolo Campsa
( iconography; st. Mary Magdalene; holy anchorites; myth of the wild man; church of St. Mary Magdalene; Porat (Dubašnica); Krk; Girolamo and Francesco da Santacroce; Paolo Campsa )
Sažetak:
Ikonografija sv. Marije Magdalene iz franjevačke crkve u Portu (Dubašnica), obilježena konvencionalnim hirzutizmom „divlje žene“, tumači se u kontekstu utjecaja srednjovjekovnog mita o „divljim ljudima“ na ikonografiju kršćanskih svetaca pustinjaka. Samovoljno odricanje u divljini sv. Onofrija ili tjelesno iscrpljivanje koje vodi iskupljenju grijeha iz Vita Marije Egipatske, Marije Magdalene i sv. Ivana Zlatoustog, povezivali su u srednjovjekovnom društvu te svece s iracionalnim ponašanjem i mitskim značenjima divljeg čovjeka. Asocijacija se očituje zajedničkom vizualnom oznakom koja postaje ikonografskom konvencijom u germanskim zemljama tijekom 15. stoljeća. Istaknuto isposništvo svete pokajnice iz Porta nastavlja se na pustinjačku tradiciju franjevaca trećoredaca, a ikonografsko rješenje preuzeto je iz germanskog kulturnog kruga unatoč tome što su skulptura i retabl izrađeni u venecijanskim radionicama sredinom 16. stoljeća.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Ostalo
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 101-1012654-2653
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Povijest umjetnosti
Upisao u CROSBI: Visnja Bralic (vbralic@h-r-z.hr), 24. Sij. 2014. u 18:23 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4