crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 748449

Časopis

Autori: Lah, Nataša
Naslov: Zastupajuće i označiteljske prakse stvaranja arhivske građe
( Representative and Signifying Practices : The Authors of Archival Materials )
Izvornik: Život umjetnosti : časopis za suvremena likovna zbivanja (0514-7794) 97 (2014), 12; 56-67
Vrsta rada: članak
Ključne riječi: arhiv pamćenja ; konceptualizacija arhivske građe ; institucionalizacija fundusa ; hermeneutika ; otvoreni horizont prošlosti i sadašnjosti ; označiteljske prakse
( archive of remembrance ; conceptualization ; of archival materials ; institutionalization of archival holdings ; hermeneutics ; open horizont of past and present ; signifying practices )
Sažetak:
Nadaje li nam se i sama umjetnost danas kao „novi arhiv“ pamćenja? Je li se zauzimanjem takve pozicije (ili aktivnosti) uplela u stari, do danas ne prevladani prijepor između moderniteta i „otvorenog horizonta“ pamćenja svekolike povijesti? Ukoliko postoji mogućnost pozitivnog odgovora na oba pitanja, cilj nam je ukazati kako se ono što poznajemo kao pamćenje jedinstvene povijesti (umjetnosti) razvilo pod utjecajem sasvim različitih tipova pamćenja, jer su različita vrijednosna ishodišta formirala kulturne strategije kao i umjetničke prakse. Naša je pretpostavka kako se upravo povijest kulture nameće kao mogući izvor razumijevanja svake konceptualizacije, prethodeći time institucionalizaciji bilo kojeg fundusa. I bez obzira je li takvo stanje stvari raskrinkala moderna umjetnost, sasvim je sigurno da se do danas prijepor o krimenu „objektivnog“ pamćenja nije razriješio. Uzimajući u obzir da se navedenim ograničenjima historiografskih izvora može oponirati mirenjem tradicije i aktualnosti na razini punog uvažavanja njihovih suprotnosti, gdje samorazumijevanje kulturne i umjetničke baštine uzmiče pred hermeneutikom povijesti, odnosno, teorijom razumijevanja umjetničkih praksi. Da se u naznačenom obliku mirenja prošlosti i sadašnjosti ne radi o paradoksalnoj situaciji pomogao nam je razumjeti Hans Georg Gadamer kroz prizmu čije ćemo filozofije umjetnosti ukratko sagledati kako se horizonti sadašnjosti i povijesti samo prividno čine odvojeni. Namjera je također, u kontekstu takve argumentacije ukazati kako je modernitet, otvorivši novu i epohalno značajnu temu zbiljnosti zaborava, raskinuo tek s tradicijom njezine samorazumljivosti, premda je pamćenje ostalo integralnim dijelom tkiva svake sadašnjosti. Utoliko, i umjetničke prakse i recepcijske, muzealske ili teorijske, neprestano vrše svoje konceptualizacije hermeneutičkim, živim, situacijskim čitanjima na uvid.
Izvorni jezik: HRV
Current Contents: NE
Citation Index: DA
Ostale indexne publikacije: Arts and Humanities Search
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Povijest umjetnosti,Znanost o umjetnosti
Tiskani medij: da
URL Internet adrese: https://www.ipu.hr/content/zivot-umjetnosti/ZU_95-2014_056-067_Lah.pdf
Google Scholar: Zastupajuće i označiteljske prakse stvaranja arhivske građe
Upisao u CROSBI: Nataša Lah (nlah@ffri.uniri.hr), 19. Sij. 2015. u 20:11 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4