crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 771818

Zbornik radova

Autori: Petlevski, Sibila
Naslov: Matoševa simptomatologija moderniteta: modernizam, bodelerizam, dekadencija
Izvornik: Matoš u Parizu / Vrhovac, Yvonne (ur.). - Zagreb : FF-press ; Filozofski fakultet u Zagrebu , 2015. 67-82 (ISBN: 9789531755436).
Skup: Matoš u Parizu
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 27. 5. 2014
Ključne riječi: modernizam; bodlerizam; dekadencija; A.G. Matoš
Sažetak:
Rad se bavi Matoševim tematizacijama simptomatologije moderniteta ; njegovim dvostrukim, književnim i književno- kritičkim, interesom za civilizacijsku dimenziju moderniteta i za teme suvremenoga života. Prvi dio posvećen je definiciji bodlerizma kao "latentnog stanja moderne duše" (1907). U drugome dijelu analiziramo pripovijest Miš (1899) s naglaskom na Matoševoj persiflaži dekadentnoga stila. Premda je odabrana proza naizgled usko vezana uz austro-ugarski kulturni milje, autor u njoj daje kritiku simptomatologije europskoga fin de siècle-a u cjelini. Matoš ironizira dekadenciju kao kulturološku kategoriju, ispisujući istodobno duhovitu persiflažu dekadentnoga književnog stila. Aludira se na pojmove iz priručnika psihijatrije na prijelazu stoljeća koji postaju ključne riječi moderne epohe prije početka popularnosti Freudove psihoanalize: npr. “folie raisonnante”, pojam kojega je uveo Pinel 1812, a koji će na početku dvadesetog stoljeća postati dijelom modernoga repertoara kulturoloških općih mjesta. Egoizam modernoga subjekta Matoš vezuje uz “moral insanity” (pojam je uveo 1835. Prichard, naslonivši se na Pinelovu i Esquirolovu definiciju manie sans délire). U trećemu dijelu teksta, usporedbom Matoševih stavova o rasapu modenoga subjekta i degeneraciji društva sa stavovima M. Nordaua (Entartung, 1892), ali i čitanjem Matoša u svjetlu nekih postavki Spenglera i Bergsona, vraćamo se definiciji bodlerizma na razmeđu francuske dekadencije s jedne strane, te slavenskog književnog demonizma, s druge strane. Na samome kraju teksta upozoravamo na intrigantnost čitanja Matoša u kontekstu recentnih tematiziranja «dekadencije» postmodernoga društva.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Ostalo
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: ENG
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Znanost o umjetnosti
Upisao u CROSBI: Sibila Petlevski (sibila@adu.hr), 1. Kol. 2015. u 22:52 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4