Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI)



Pregled bibliografske jedinice broj: 807362

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Boschian, Giovanni; Gerometta, Katarina
Naslov: Promjenjivi okoliš taloženja špilje Zale: geoarheološka perspektiva
( The changing environment of Zala Cave: a geoarchaeological perspective )
Knjiga: Arheologija špilje Zale. Od paleolitičkih lovaca skupljača do rimskih osvajača
Urednik/ci: Vukosavljević, Nikola ; Karavanić, Ivor
Izdavač: Katedra Čakavskog sabora Modruše
Grad: Modruš
Godina: 2015
Serija: Modruški zbornik. Posebna izdanja. Knjiga 2
Raspon stranica:: 49-72
Ukupni broj stranica u knjizi:: 216
ISBN: 978-953-56318-3-5
Ključne riječi: geoarheologija, mikromorfologija, postdepozicijski procesi, krioturbacije, riječni sedimenti, stajske naslage
( geoarchaeology, micromorphology, post-depositional processes, cryoturbation, fluvial sediments, dung layers )
Sažetak:
Svrha geoarheološkog istraživanja špilje Zale bila je ustanoviti procese taloženja sedimenata, postdepozicijske procese te uvjete u okolišu koji su ih kontrolirali te ljudske aktivnosti u špilji. Sedimentološkim i mikromorfološkim analizama utvrđeno je podrijetlo i način taloženja klastičnih sedimenata. Tri su moguća prirodna podrijetla sedimenata špilje Zale: lokalno - vapnenački blokovi i kršje kao posljedica smrzavanja i odmrzavanja stijene u kojoj je oblikovana špilja, zatim endokrški - veliki dio vrlo finog šljunka i pijeska transportiran je i taložen u špilju podzemnim fluvijalnim tokom te alohtoni - materijali koji dolaze iz udaljenih područja izvan špilje. Geoarheološka istraživanja otkrila su neke paleookolišne osobitosti, uglavnom povezane s ekstremno hladnim klimatskim uvjetima krajem pleistocena i početkom holocena kada su špilju posjećivale skupine lovaca skupljača. Ulazna dvorana Zale bila je tada izravno povezana s unutrašnjošću špilje kada je podzemni tok rijeke djelomično preradio i pretaložio mezolitičke slojeve. Od brončanog je doba ta komunikacija zatvorena, a špilja je povremeno plavljena kroz uski istočni prolaz koji još uvijek povezuje ulaznu dvoranu s unutrašnjim dijelom špilje. Mikromorfološke su analize pokazale da je tijekom brončanoga doba špilja najprije korištena za kratkotrajne domaćinske djelatnosti, dok su u kasnijim fazama brončanoga doba zabilježene sezonske stočarske aktivnosti.
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Arheologija
Upisao u CROSBI: Katarina Gerometta (kgeromet@unipu.hr), 25. Ožu. 2016. u 12:55 sati