crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 870168

Zbornik radova

Autori: Božić, Jasmina; Žunec, Ozren; Vukelić, Anton; Ilić, Iva Marija; Čulig, Benjamin
Naslov: Redistributivni učinak zaklada u Hrvatskoj
( Redistributive Impact of Foundations in Croatia )
Izvornik: VI. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva: Struktura i dinamika društvenih nejednakosti: Knjiga sažetaka. Zagreb, 7. - 8. travnja 2017. / Ančić, Branko (ur.). - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo , 2017. 24-25 (ISBN: 978-953-8070-05-1).
Skup: VI. Nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva: Struktura i dinamika društvenih nejednakosti
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 7. - 8. travnja 2017.
Ključne riječi: zaklade, zakladništvo, nejednakost, redistribucija, filantropija, društvene granice, simboličke granice
( foundations, inequality, redistribution, philanthropy, social boundaries, symbolic boundaries )
Sažetak:
Zaklade, koje su po definiciji imovina, osnivaju se radi raspodjele određenih sredstava u svrhu općeg dobra društva, zajednice odnosno grupe, ili pak radi dobrobiti pripadnika neke struke, obitelji itd. Zaklade redistribuiraju sredstva od onih koji ih imaju onima koji ih nemaju ili ih imaju manje, tako da zaklade djeluju redistributivno. Zaklade su slobodne svojim djelovanjem podržavati društveno-gospodarski sustav koji stvara, održava i produbljuje ekonomske i druge društvene nejednakosti. U tom pogledu relevantnu tezu elaborira i potkrepljuje sociologinja Vogel: elitna međunarodna filantropija počiva na prikrivenom neoliberalnom programu smanjenja troškova države njihovim prelijevanjem na zajednice, civilno društvo i građane, te globalnog širenja ekonomskog i simboličkog utjecaja centara moći. Iako redistribuira znatna sredstva, dugoročno gledano, međunarodna filantropija ima svrhu održanja globalnog kapitalističkog sustava koji proizvodi socioekonomske nejednakosti, a što sociološka istraživanja mahom ne uspijevaju problematizirati. Dio te teze je i tvrdnja da moderna filantropija ima neekonomsku dimenziju: putem američkih privatnih zaklada, kao ključnog čimbenika organizirane filantropije u svijetu, šire se američki institucionalno-organizacijski ustroj i simboličko-kulturni vrijednosni okvir na globalno civilno društvo. S obzirom na kulturno-simboličku dimenziju spomenute teze, slijedom nalaza Lamont i Molnára da postoje nacionalne razlike u pogledu toga kako se ono simboličko i ono društveno isprepliću u pojedinim kulturama, propitujemo u kojoj mjeri postavke Vogel imaju utemeljenja u hrvatskoj filantropiji. U sklopu znanstvenoistraživačkog projekta Čimbenici programskog oblikovanja djelovanja zaklada u Hrvatskoj, pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, krajem 2016. i početkom 2017. g. proveli smo kvalitativno istraživanje putem trideset polustrukturiranih intervjua s predstavnicima zaklada u Hrvatskoj, iz svih županija u kojima postoje aktivne zaklade. Podatke smo kodirali i tematski analizirali, a izvore nalazimo također u dostupnim dokumentima zaklada. Razmatramo izvore sredstava, primatelje potpora i iznose koje zaklade dodjeljuju. Prema našim podacima, aktivno je približno dvije trećine zaklada registriranih u Hrvatskoj, a trećina aktivnih zaklada u statutima i programima eksplicitno ili implicitno spominju obrazovnu, zdravstvenu, materijalnu i drugu pomoć siromašnima i potrebitima. Od tog broja, tek četvrtina zaklada eksplicitno se zalaže za smanjivanje nejednakosti, jednakost prilika za sve, kulturu dijaloga i tolerancije među različitim društvenim skupinama. U pogledu geografske raspodjele zaklada s obzirom na razvijenost pojedinih dijelova Hrvatske, zaklada nema ili su najslabije razvijene u županijama koje su prema indeksu razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave 2013. g. razvrstane u prvu skupinu i proglašene potpomognutim područjima koja zaostaju za nacionalnim prosjekom. Međutim, u istoj toj skupini nalazimo i četiri županije u kojima su županijske ili gradske vlasti osnovale zakladu za razvoj lokalne zajednice, što znači da takve zaklade nisu isključivo povezane s razvijenijim županijama. Nadalje, najčešće tematsko usmjerenje zaklada je obrazovno-stipendijsko (trećina aktivnih zaklada su potpuno ili dijelom posvećene financiranju učenika i studenata). Trećina njih vodi se isključivo kriterijem izvrsnosti, petina isključivo socijalnim kriterijem, a ostale kombiniraju različite kriterije, primjerice kriterij prosjeka ocjena i kriterij ukupnog dohotka kućanstva kandidata po članu u odnosu na proračunsku osnovicu za određenu godinu. Ekspliciramo čimbenike o kojima ovisi redistributivni učinak zaklada te izlažemo mogućnosti za pojačani doprinos zaklada smanjenju nejednakosti u hrvatskom društvu.
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Sociologija
URL Internet adrese: http://hsd.hr/wp-content/uploads/sites/598/2017/03/ks_B5_10_s_coverom.pdf
Upisao u CROSBI: Jasmina Božić (jasmina.bozic@ffzg.hr), 12. Tra. 2017. u 12:25 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4