crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 881682

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Purgar, Krešimir
Naslov: Dvanaest teza o apsolutnoj slici: Slikarstvo Julija Knifera kao alegorija teorije
( Twelve Theses on the Absolute Image: The Painting by Julije Knifer as an Allegory of Theory )
Knjiga: Slika i antislika: Julije Knifer i problem reprezentacije
Urednik/ci: Purgar, Krešimir
Izdavač: Centar za vizualne studije
Grad: Zagreb
Godina: 2017
Serija: Vizualna teorija
Raspon stranica:: 379-401
Ukupni broj stranica u knjizi:: 440
ISBN: 9789535542032
Ključne riječi: antislika, apsolutna slika, teorija slikarstva, Julije Knifer, Filiberto Menna, Clement Greenberg
( anti-image, absolute image, theory of painting, Julije Knifer, Filiberto Menna, Clement Greenberg )
Sažetak:
U tekstu se obrazlaže teza da Kniferovi meandri mogu biti smatrani antislikama samo sa stanovišta povijesno– umjetničke hermeneutike, tj. kao iteracija onoga što je Filiberto Menna nazvao »analitičkom linijom moderne umjetnosti«, a što se konceptualno uspostavilo početkom dvadesetog stoljeća Maljevičevim Crnim suprematističkim kvadratom iz 1915. i još više Bijelim kvadratom na bijeloj podlozi iz 1918. Nasuprot tomu, kada je riječ o razumijevanju Kniferovih slika kao vizualnih činjenica ili vizualnih fenomena, tada govorimo o epistemu koji bih nazvao apsolutnom slikom, tj. situacijom u kojoj razlika između slike i svega onoga što nije slika upravo najviše dolazi do izražaja. Pojam apsolutne slike koristit ću ne u svrhu ukazivanja na neku novu ontologiju vizualne reprezentacije, budući da je, kako su to pokazali Gottfried Boehm, Lambert Wiesing i Martin Seel, suvremeno promišljanje vizualnosti moguće jedino kroz prepoznavanje trajno nestabilnog teorijsko–epistemološkog odnosa znanosti o slici, medijâ i vizualnih umjetnosti. U ovom tekstu zanimat će me, prije svega, je li moguće, cijelo stoljeće nakon Maljevičeve radikalne slikarske geste i stvaranja prve antislike u povijesti umjetnosti, još uvijek govoriti o slikama kroz njihovo negativno ontološko utemeljenje ili nam je potreban novi diskurs koji bi preciznije definirao sve širi prostor između avangardnog pojma antislike i suvremenih vizualnih fenomena obilježenih digitalno generiranim slikama. Kniferovo slikarstvo utoliko smatram paradigmatskim primjerom ustrajavanja na nesukladnosti slike i svijeta, na način kako to podrazumijeva Boehmov pojam »ikoničke razlike«, a ne tek ponovljenom gestom izvornog etabliranja te razlike.
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Znanost o umjetnosti
Upisao u CROSBI: Krešimir Purgar (kresimir.purgar@ttf.hr), 20. Lip. 2017. u 15:26 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4