crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 881951

Disertacija

Autor: Vazniak, Yuliya
Naslov: Sociolingvističko istraživanje leksika u suvremenome riječkom govoru (na čakavskom korpusu)
( Sociolinguistic research of lexicon in contemporary dialect of Rijeka (in the Čakavian Corps) )
Vrsta: završni rad - diplomski/integralni studij
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Rijeci
Mjesto: Rijeka
Datum: 9.07.
Godina: 2015
Stranica: 73
Mentor: Vranić, Silvana
Ključne riječi: hrvatski jezik, govor Rijeke, sociolingvistika, čakavsko narječje
( Croatian language, dialect of Rijeka, sociolinguistics, Čakavian dialect )
Sažetak:
U svjetskoj lingvistici tek odnedavno dolazi do intenzivnoga zanimanja za govor urbanih sredina kao i za opis takvih govora. Što se tiče istraživanja o jeziku pojedinih hrvatskih većih gradova, postoje manji broj sociolingvističkih studija koje su donekle i usmjerile istraživanje ovoga diplomskog rada. Riječ je o studijama Željke Juretić, Radovana Vidovića, Dunje Jutronić i Mate Kapovića. Pitanja koja se postavlja u radu: Koliko je čakavskoga leksika sačuvano u današnjem idiomu Rijeke te koliki je stupanj zastarjelosti izabranih čakavskih riječi. U cilju pronalaženja odgovora na spomenuta pitanja provedeno je terensko sociolingvističko istraživanje anketom. Anketa je sastavljena od 200 abecednim redom popisanih čakavskih leksema iz svakodnevnoga govora. Anketu je rješavalo 60 Riječana koji su bili odabrani po kriterijurođenja i boravišta u Rijeci te podijeljeni u tri dobne skupine: „mlađi“ (17-29 god.), „srednji“ (30-49 god.) i „stariji“ ( od 50 god. nadalje). Svaka skupina bila je podijeljena udvije podskupine po stupnju obrazovanja.Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitani Riječani prepoznali 99, 5% čakavskih leksemaponuđenih u anketi, što znači da oni postoje kao leksičke jediniceu svijesti govornika. Od svih ponuđenih riječi 50, 5% pripada pasivnome sloju leksika, 25, 5% aktivnome sloju te da je 24% na prijelazu između aktivnoga i pasivnoga sloja. Potpuno je nepoznat informantima bio samo jedan leksem: madir(= „drvena oplata broda“).Bitne razlike u rezultatima podskupina iste dobi ali različitoga stupnja obrazovanja nisu bile pronađene. Međutim ovo pitanje ostaje otvorenim jer se usporedba provodila između vrlo malih skupina od po deset informanata, što nije dovoljno za potrebe ovakvoga sociolingvističkog istraživanja. Razlike u uporabi ponuđenih riječi između tri dobne skupine prikazane su pomoću grafikona.Dvije krivulje dobnih skupina „mlađi“ i „srednji“ nisu pokazale znatne međusobne razlike te govore o niskom stupnju uporabe leksema. Krivulja dobne skupine „stariji“ bitno se razlikuje od krivulja 49 prethodnih dviju skupina te pokazuje dovoljno visoki stupanj upotrebe leksemaponuđenih u anketi. Ispitani govornici imali su mogućnost navesti zamjenske riječi koje one rabe umjesto ponuđenih. Navedeni su bili sinonimi iz primarnoga čakavskog sustava te sinonimi iz sekundarnoga standardnojezičnog sustava.
Izvorni jezik: hrv
Znanstvena područja:
Filologija
Upisao u CROSBI: Silvana Vranić (silvana.vranic@uniri.hr), 23. Lip. 2017. u 09:14 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4