crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 881953

Disertacija

Autor: Odorčić, Jelena
Naslov: Derivacijska tvorba imenica u mjesnom govoru Kompolja (prema građi u rječniku Ričnik gacke čakavšćine – konpoljski divan Milana Kranjčevića)
( The derivation of nouns in the local speech of Kompolja (according to the structure in the dictionary Ričnik gacke čakavšćine - konpoljski divan Milana Kranjčevića) )
Vrsta: završni rad - diplomski/integralni studij
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Rijeci
Mjesto: Rijeka
Datum: 16.07.
Godina: 2015
Stranica: 57
Mentor: Vranić, Silvana
Ključne riječi: ikavsko-ekavski dijelekt, rubni poddijalekt, mjesni govor Kompolja, derivacijska tvorba imenica, čista sufiksalna tvorba, čista prefiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba
( ikavian-ekavian dialect, marginal dialect, local speech of Kompolje, derivational formation of nouns, suffixal formation, prefixal formation, prefixalsuffixal formation )
Sažetak:
U radu je prikazan geografski i dijalektološki smještaj mjesnoga govora Kompolja. Nakon pregleda jezičnih značajki rubnoga ikavsko-ekavskoga poddijalekta i mjesnoga govora Kompolja, iznesene su teorijske postavke o podmetodama derivacijske tvorbe. Rad svoje uporište ima u korpusnoj rječničkoj građi čija analiza prikazuje prefiksalnu, sufiksalnu i prefiksalnosufiksalnu metodu derivacijske tvorbe. Analizom tvorbenih načina zaključeno je da je u mjesnom govoru Kompolja sufiksalna tvorba najplodnija od sva tri načina derivacijske tvorbe imenica. Posebice su plodni sufiksi -ina u tvorbi uvećanica od imenica muškoga i ženskoga roda, -etina u tvorbi uvećanica od imenica ženskoga roda te -urina u tvorbi izvedenica od ženskoga roda koje imaju pejorativno značenje. Plodni su i sufiksi -ić u tvorbi umanjenica pretežito od imenica muškoga roda te -ica za tvorbu umanjenica od imeničkih osnova muškoga i ženskoga roda i novih leksema koji nemaju značenje umanjenice. Manji je broj imenica tvoren ostalim sufiksima. Zastupljenost čiste prefiksalne i prefiksalno-sufiksalne tvorbe vrlo je mala.
Izvorni jezik: hrv
Upisao u CROSBI: Silvana Vranić (silvana.vranic@uniri.hr), 23. Lip. 2017. u 09:23 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4