crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 980881

Disertacija

Autor: Filipović, Vladimir
Naslov: Nacionalni kontingenti mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1992-1995.: Motivi država sudionica
( National Contingents in United Nations Peacekeeping Operation in Croatia 1992-1995.: Motives of Contribution States )
Vrsta: doktorska disertacija
Fakultet: Filozofski fakultet
Sveučilište: Sveučilište u Zagrebu
Mjesto: Zagreb
Datum: 14.07.
Godina: 2014
Stranica: 346
Mentor: Žunec, Ozren
Ključne riječi: UNPROFOR ; rat u Hrvatskoj ; motivi država ; mirovne misije
( UNPROFOR ; war in Croatia ; states motives ; peacekeeping )
Sažetak:
Ovaj doktorski rad kao svoje središnje istraživačko pitanje postavlja motive država da dobrovoljno upute pripadnike svojih oružanih snaga u Hrvatsku 1992. u okviru misije Ujedinjenih naroda - UNPROFOR. Odogovori se nastoje tražiti uvažavanjem različitih teorijskih pristupa koje je razvila politologija, kompariranjem s prošlim i paralelnim misijama UN-a, te proučavanjem dostupnih povijesnih izvora - dokumenata i novina. Analizirajući nastanak i prošlost mirovnih misija, kao i različite teorijske modele, te samu povijest nastanka misije UNPROFOR, dolazi se do pretpostavke da je vrlo malo vjerojatno da države u misiji UN-a u Hrvatskoj prihvaćaju sudjelovati, izlagati se trošku i riziku, iz humanitarnih razloga, zabrinute za daljnji tijek događanja. Istovremeno, analizirajući pristupe pojedinih država, njihovu politiku prema mirovnim misijama, politiku prema ratu u Hrvatskoj i ključnim međunarodnim procesima, uz jasan neutralan karakter misije održanja mira, ne prepoznaju se neki posebni, sebični, skriveni motivi u većine država, pogotovo ne oni koji bi se odnosili na želju za utjecajem na daljnji tijek i ishod rata. Motivacija država za upućivanje vojnika tako se prepoznaje na tri razine: Prvo, na razini samoga sukoba, gdje tek kod dvije najveće države sudionice, Francuske i Rusije, prepoznajemo određene oblike želje za utjecaj na samom terenu i to prije svega u korist vlastitih interesa naspram drugih velikih država, a tek slučajem u korist sukobljenih strana. Drugo, na razini međunarodne zajednice prepoznajemo motivaciju većeg broja država (Kanada, Danska, Belgija, Poljska, Čehoslovačka, Nigerija), prije svega u projekcijama izgleda međunarodnih institucija, određivanja presedana, jačanja ugleda i očuvanja stabilnosti. Treće, prisutni su i motivi kod vlastite kuće (Argentina, Nepal) koji se odražavaju u mogućnosti zarade i pronalaženja dužnosti za vojsku. Pronalaskom malo dokaza koji bi potvrđivali humanitarne motive upućivanja vojnika u Hrvatsku kroz UNPROFOR i uočavanjem mogućih motiva kojima su se države vodile, odbacuje se dominantno viđenje UNPROFOR-a kao neuspješne misije i zaključuje kako je UNPROFOR bio uspješna misija jer su kroz njega brojne države mogle ostvarivati svoje interese.
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Politologija,Sociologija,Povijest
Upisao u CROSBI: Vladimir Filipović (vfilipovic@libertas.hr), 22. Sij. 2019. u 12:48 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4