crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Home
 About the project
 FAQ
 Contact
4 gif
Browsing
Basic search
Advanced search
Statistical data
Other bibliographies
Similar projects
 Catalogues and databases

Croatian scientific bibliography

Vizija online bibliografije s mogućnošću unosa i pretraživanja putem web sučelja ostvarila se uspostavljanjem zadovoljavajućih tehnoloških i komunikacijskih uvjeta zajedničkom inicijativom računalnih i informacijskih stručnjaka MZOS-a i Knjižnice Instituta Ruder Bošković. CROSBI (Croatian Scientific Bibliography) projekt iskoristio je tri osnovna poboljšanja: dobru povezanost znanstvenih ustanova koju je osigurao CARNet, porast računalne pismenosti u hrvatskih znanstvenika (tečajevi CARNeta i Srca, izobrazba korisnika koju su počele osiguravati knjižnice uključene u Sustav znanstvenih informacija, i dr.) te brz razvoj web tehnologija koje su nudile nove mogućnosti.

Prvi je put CROSBI osigurao pristup svim informacijama relevantnima za znanost i znanstvena istraživanja u RH. Također je unaprijedio znanstvenu komunikaciju te osigurao odgovarajuću prosudbu rada na projektima.

Online bibliografija u mrežnom okružju, podržana novim informacijskim tehnologijama, nudi znatno veće mogućnosti od one tiskane. Pored standardnih bibliografskih podataka, online bibliografija može uključivati i druge informacije kao što je cjelovit tekst rada (Arnold, 1995) ili multimediju. Takva bibliografija zbog svog dinamičnog karaktera može uključivati i radove koji još nisu objavljeni u tiskanom obliku, a možda neće ni biti. Prilagodljivi karakter online bibliografije dopušta pohranu podataka o vrstama radova koje tradicionalne bibliografije najčešće ne pokrivaju, npr. patentima, računalnim programima, prilozima, elaboratima, izvještajima i dr. Online je bibliografija "opremljena" sučeljima za pretraživanje, filtriranje i redanje prema relevantnosti i lako je dostupan izvor za razne scientometrijske analize na nacionalnoj ili globalnoj razini.

No, najveća vrijednost CROSBI  bibliografije sadržana je u činjenici da je stvaraju sami autori, dok bibliotekari, računalni i informacijski specijalisti osiguravaju obrasce, standarde i praćenje cijelog procesa. Iskustva koja smo do sada stekli daju nam uvid u računalnu pismenost istraživača, kao i u promijenjenu ulogu bibliotekara. U početku je glavna motivacija autora da unesu podatke o svojim radovima ležala u njihovoj obavezi da dostave podatke o svojim radovima u sklopu godišnjih izvješća o radu na projektima MZOS-a. Kako se CROSBI bibliografija koristila sve učestalije, tako je rasla i motivacija autora. Željeli bismo postići da svi autori unesu podatke o radu i cjelovite tekstove radova u trenutku kada je poslan ili prihvaćen za objavljivanje.

Upravljanje bibliografskim podacima u mrežnom okružju uključuje mnoge nove momente. Način na koji IT pomaže znanstvenicima da rukuju informacijama i način na koji su znanstvenici uključeni u proces "katalogiziranja" svojih radova samo su neki od njih. CROSBI podržava pristup da su autori koji radove pišu ujedno i najkompetentniji da osiguraju točne u recentne podatke o njima. CROSBI je također pokazao da se tako složen posao može obaviti s vrlo ograničenim sredstvima. Vrlo je važna i podrška Vladinih tijela uključenih u znanstvena istraživanja pri provođenju takvog projekta.  Presudnu ulogu u ovakvom projektu ima bibliotekarska struka i bibliotekari kao skupljači znanja, organizatori i diseminatori.

Projekt Hrvatska znanstvena bibliografija, kao online bibliografija, nema mnogo dodirnih točaka s tradicionalnim bibliografskim alatima. Njezini prioriteti su ažurnost, točnost i pristup. Kao tijelo koje se stalno i brzo mijenja, ona nastoji zadovoljiti zahtjeve koji joj postavljaju korisnici, ali i znanstvenici. Iako svjesni svih nesavršenosti, naš stalan kontakt sa znanstvenicima smatramo motivirajućim i unapređujućim.

Najveća vrijednost cijelog sustava ne leži u samom sustavu, već u njegovu sadržaju. Znanstveni output kao rezultat istraživanja provedenog nad 1820 projekata u četverogodišnjem razdoblju svakako je važan. Sve provedene bibliometrijske analize u Hrvatskoj bavile su se samo najvažnijim dijelom hrvatskog znanstvenog outputa - radovima u časopisima koje indeksiraju sekundarne publikacije Instituta za znanstvene informacije (ISI). U tom je smislu analiza cjelovite četverogodišnje publicistike jedinstvena i vrijedna. Uvid u publikacije, njihovu vrstu i njihov broj, pokazuje nam ponašanje hrvatskih znanstvenika kada je riječ o objavljivanju njihovih radova.

Detaljnija analiza može također pružiti informacije o različitostima među znanstvenicima iz različitih znanstvenih područja.

Poboljšanje sustava, koje ovisi o više čimbenika, može se provesti na različitim razinama. Cijeli se sustav može ugraditi u pravo okružje digitalnih knjižnica, unutar kojih će svi bibliografski zapisi biti povezani s cjelovitim tekstovima dokumenata, multimedijalnim informacijama o autorima, ustanovama, znanstvenim područjima, i dr., uključujući sve prednosti koje nosi IT.

Vrh

upomoc
foot_4