O Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)

Bibliografije u Hrvatskoj imaju dugu povijest i tradiciju, od Kukuljevićeve Bibliografije hrvatske 1860. i 1863. u koju su uključene publikacije od 15. stoljeća do 1863., preko Hrvatske nacionalne bibliografije: Niz A (obuhvaća monografske publikacije, grafičke mape i kataloge umjetničkih izložbi, note, zemljopisne karte, atlase, turističke vodiče i sitni tisak), Niz B (obuhvaća znanstvene i stručne članke te književnu i drugu vrijednu građu iz periodičkih publikacija) i Niz C (obuhvaća tekuće naslove časopisa, godišnjaka, zbornika i kalendara objavljenih u RH) koje izrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) i Bibliografije radova znanstvenih radnika SR Hrvatske (1971.-1978.), pa sve do SVIBOR bibliografije i brojnih institucijskih, tematskih ili osobnih bibliografija.
No, kada se radi o bibliografiji koja dobro pokriva tekuća znanstvena istraživanja i znanstvenu publicistiku hrvatskih istraživača u Hrvatskoj, nije postojala bibliografija koja bi obuhvaćala znanstvenu produkciju djelatnika zaposlenih u hrvatskim visokoškolskim ustanovama i istraživačkim institutima.
Dio podataka o publicistici hrvatskih znanstvenika prisutan je i u popularnim bibliografskim bazama podataka i citatnim indeksima kao što su Web of Science Core Collection, Scopus i dr. Potreba za novom, suvremenom znanstvenom bibliografijom u online okruženju iznikla je iz činjenice da je postojećim bibliografijama u Hrvatskoj pokriven samo dio hrvatske znanstvene produkcije, da je samo manji dio hrvatske znanstvene produkcije uključen u međunarodne baze podataka, a prepoznata je potreba da se u bibliografiju, pored tradicionalnih, uključe i druge vrste radova.

Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je već 1992. g. inicijativu računalnog prikupljanja podataka o znanstvenim radovima, proizašlih iz rezultata istraživanja na projektima koje je financiralo Ministarstvo, putem tzv. desktop programa pod nazivom SVIBOR, ali se zbog nedovoljne razvijenosti mrežnih tehnologija u to doba nametnula potreba za novim konceptom online bibliografije. Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI, koja na jednom mjestu okuplja cjelovitu i sveobuhvatnu znanstvenu publicistiku hrvatskih istraživača, prijavljena je 1996. kao projekt koji je odobrilo tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije (sadašnje Ministarstvo znanosti i obrazovanja), a prva verzija objavljena je 1997. od kada je u funkciji sve do danas. Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI dizajnirala je, izradila, razvija je i održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković (sadašnji Centar za znanstvene informacije). Uz bazu podataka hrvatskih znanstvenika Tko je tko u hrvatskoj znanosti, Centar za online baze podataka i bazu znanstvene opreme Šestar, željelo se organizirati informacije relevantne za znanost i znanstvena istraživanja u Hrvatskoj, s ciljem unapređivanja znanstvene komunikacije i promocije hrvatskih znanstvenika i istraživanja koje provode u zemlji i inozemstvu.

Danas Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI sadrži podatke o više od 520.000 radova hrvatskih znanstvenika, a od samih početaka temeljila se na, u to vrijeme, novim i naprednim konceptima:

• funkcionalnosti repozitorija u otvorenom pristupu (uz bibliografski zapis moguće je pohraniti i cjeloviti tekst rada)
• bibliografiju stvaraju sami znanstvenici/autori kao osiguravatelji informacija (autori sami unose podatke o svojim radovima i radove)
• podatak o radu unosi se samo jednom, a potom se može koristiti za različite svrhe (pobiranje podataka za potrebe drugih sustava, izradu CV-a, razmjenu podataka s drugim sustavima, izvoz podataka u različitim formatima za individualne, institucijske i druge potrebe i sl.)
• knjižničari/informacijski stručnjaci osiguravaju obrasce, standarde i stalni nadzor nad bibliografskim podacima
• Ministarstvo, financijeri znanstvenih istraživanja, stvaratelji znanstvenih politika, različita povjerenstva, agencije, zaklade i druga tijela koriste CROSBI kao alat za različite prosudbene analize, pri čemu su podaci javni i svima dostupni
• polazeći od stajališta da je svaka informacija vrijedna ostvaren je široki koncept bibliografije koji osim radova u časopisima i knjiga uključuje poglavlja u knjigama, udžbenike i skripta, radove, postere i predavanja sa skupova, sve vrste ocjenskih radova (završne, diplomske radove i doktorske disertacije), patente, tehnička izvješća, enciklopedijske natuknice, radove koji populariziraju znanost, softvere, elaborate, ekspertize, grafičke i arhitektonske dizajene i dr., uključujući različite medije (tekst, audio, video, animacija, multimedija) i različite nosače informacija (tisak, online i dr.).
• ostvarena je mogućnost uvida u dijelove znanstvene publicistike koji se smatraju najznačajnijima prema važećim kriterijima vrednovanja znanstveno-istraživačkog output-a.

Na ovaj način osigurana je uključenost svih područja znanosti, svih ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, svih vrsta publikacija i radova koji proizlaze iz istraživačkih aktivnosti. Stalna veza s administratorima osigurava točnost unesenih podataka, u nadzor su uključeni knjižničari koji posjeduju kompetencije za poslove nadzora nad bibliografskim podacima, a podaci o radovima dostupni su pravovremeno, čak i prije objavljivanja u formalnim publikacijama. Pomoću modula Unosa novih radova, Ispravaka unesenih podataka, Pregledavanja po različitim kriterijima, osnovnog i naprednog Pretraživanja, različitih Statističkih prikaza, Često postavljanih pitanja (FAQ), Uputa, Podrške i Administracije Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI omogućava uvid u tekuće, cjelovite i pouzdane informacije o znanstvenoj publicistici u RH. Brojni filteri korisnicima omogućavaju prikaz samo odabranih vrsta radova. Od samih početaka posebna se pažnja pridaje dostupnosti radova u otvorenom pristupu kako bi se unaprijedila znanstvena komunikacija, korištenje, čitanost i citiranost radova hrvatskih znanstvenika. Želja nam je da je uz svaki bibliografski zapis na raspolaganju i cjeloviti tekst rada i/ili poveznica koja vodi na cjeloviti tekst rada koji je pohranjen u nekom od repozitorija ili raspoloživ na mrežnim stranicama izdavača.

Osnovna ideja Hrvatske znanstvene bibliografije je da se informacija o radu unese samo jednom, a potom se razmjenjuje i koristi za različite namjene. S tim ciljem moguće je "jednim klikom" doći do bibliografije radova određene ustanove, projekta, znanstvenog polja ili pojedinog znanstvenika. Poveznice koje vode na bibliografiju ustanove, projekta, znanstvenog polja ili znanstvenika jednostavno se mogu ugraditi na mrežne stranice, čime se osigurava stalni pristup najažurnijim podacima o radovima. Radove mogu unositi svi zaposlenici i studenti hrvatskih znanstvenih i visokoškolskih ustanova koji imaju profil unutar AAI@Edu.hr sustava, kao i znanstvenici koji su registrirani u Upisniku znanstvenika Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Kako bismo znanstvenicima olakšali unos podataka o radovima, omogućeno je preuzimanje podataka iz različitih izvora (Hrčak, Web of Science Core Collection, CrossRef), a dodatni izvori podataka kontinuirano se dodaju. Na taj način se dio predviđenih podataka automatski popunjava u formi za unos, a potrebno je samo provjeriti točnost i popuniti podatke koji nisu preuzeti. Istaknuli bismo i mogućnosti Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI u području različitih bibliometrijskih i scientometrijskih analiza koje se koriste u različitim prosudbama. Ovisno o kriterijima koji se primjenjuju pri prosudbi moguća je izrada različitih izvješća, pri čemu se podaci prikazuju u skladu s potrebama. CROSBI može također osigurati i podatke za godišnja izvješća ustanova i slično.

U cilju promicanja znanosti u Hrvatskoj, Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI razmjenjuje podatke s brojnim informacijskim sustavima, bazama podataka, digitalnim arhivima i repozitorijima. Tako je npr. ostvarena suradnja s tražilicom Google Scholar za koju se podaci isporučuju u prilagođenom obliku u cilju osiguravanja dostupnosti svih CROSBI radova kroz Google Scholar sučelje. Suradnja u sklopu OpenAIRE projekta uskoro će osigurati dostupnost svih radova kroz ovaj najveći europski repozitorij radova u otvorenom pristupu. Osiguravamo i razmjenu podataka s OBAD sustavom Sveučilišta u Zagrebu, kao i drugim međunarodnim, nacionalnim i institucijskim sustavima.

Svakako valja istaknuti uloge pojedinaca zaslužnih za izgradnju i razvoj Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. U samim počecima bila je presudna inicijativa i potpora tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije i pomoćnika ministra za znanost, velikog vizionara dr. sc. Predraga Palea. Za sam dizajn sustava (dijelom temeljenom na prethodnim iskustvima bibliografije SVIBOR), razvoj i održavanje najzaslužnija je doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski. Glavni programer je dugi niz godina prof. dr. sc. Ivo Batistić, a sistem administrator odgovoran za neprekidni rad sustava tijekom dvadeset godina rada i razvoj CROSBI-ja tijekom zadnjih godina prof. Alen Vodopijevec. Voditelj Centra za znanstvene informacije IRB-a dr. sc. Bojan Macan dao je značajan doprinos razvoju novog sučelja CROSBI-ja. Svih proteklih godina u rad na administraciji CROSBI-ja puno truda su uložile knjižničarke Centra za znanstvene informacije uz pomoć brojnih volontera.

Smatramo da je najveća vrijednost Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI uključenost svih dionika u izgradnju i razvoj sustava: financijera, donositelja znanstvenih politika, znanstvenika i informacijskih stručnjaka/knjižničara. Posebno smatramo da će novi način administracije radova na razini ustanove značajno pridonijeti novoj razini kvalitete i pouzdanosti podataka o znanstvenoj publicistici. Budući razvoj Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI temeljit će se na najnovijim tehnologijama i potrebama svih dionika.